Uprava za indirektno oporezivanje obavjestila je javnost da će Granični prelaz Gradiška Novi Most - Gornji Varoš nastaviti normalno da funkcioniše i nakon 19. augusta 2026. godine.

"Uzimajući u obzir činjenicu da je dana 08. juna 2026. godine potpisan Ugovor između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske o graničnim prelazima i da su potpisnice usaglasile privremenu primjenu Ugovora od dana potpisivanja, te cijeneći da je Uprava za indirektno oporezivanje, shodno svojim zakonom propisanim nadležnostima, dužna da izvršava obaveze preuzete naprijed navedenim Ugovorom, a da ista obaveza proizlazi i iz odredbe člana 28. Zakona o postupku zaključivanja i izvršavanja međunarodnih ugovora, više nije postojala potreba za privremenim otvaranjem prelaza Gradiška Novi Most - Gornji Varoš. Dodatno, Ambasada Republike Hrvatske u Sarajevu diplomatskom notom broj 784/2026 potvrdila je zajedničko razumijevanje dvije strane da će se, zbog oštećenja mosta na graničnom prelazu Stara Gradiška - Gradiška, promet putnika i roba privremeno nastaviti odvijati preko novog mosta između Gornje Varoši i Gradiške", navode iz UIO BiH.

Ističu da su, zbog nemogućnosti funkcionisanja carinskog referata na staroj lokaciji usljed urušavanja mosta, već ranije privremeno premjestili Carinski referat na graničnom prelazu Gradiška na novu lokaciju – Gradiška Novi Most, na način da se koriste šifra i pečat Carinskog recerata Gradiška, kao i informatička infrastruktura.

"S obzirom na navedeno, i nakon 19. avgusta 2026. godine promet putnika i roba preko Graničnog prelaza Gradiška Novi Most - Gornji Varoš, kao i poslovi carinske službe, nastaviće se redovno odvijati na ovoj lokaciji, kao i do sada", poručili su iz UIO BiH.

Podsjetimo, Vijeće ministara BiH na današnjoj vanrednoj telefonskoj sjednici nije postiglo saglasnost za donošenje Odluke o privremenom zatvaranju graničnog prijelaza za međunarodni promet putnika i roba Gradiška – Stara Gradiška niti je usvojena ni Informacija Ministarstva sigurnosti o statusu rada međunarodnih graničnih prijelaza Gradiška – Stara Gradiška i Gradiška Novi most – Gornji Varoš.

👉 Opširnije

Centralna izborna komisija (CIK) Bosne i Hercegovine utvrdila je da će za glasanje izvan BiH na Općim izborima, čije je održavanje planirano 4. oktobra, biti upisana ukupno 48.074 birača.

Odluka je donesena na današnjoj sjednici CIK-a, nakon razmatranja izvještaja o prijavama birača za glasanje izvan BiH putem portala "e-Izbori" te izvještaja o upisu izbjeglih lica u Centralni birački spisak.

Odluka stupa na snagu danom donošenja, a bit će objavljena danas na web stranici Centralne izborne komisije BiH. Danom objave smatrat će se da je dostavljena svim učesnicima u izbornom procesu.

Na odluku je moguće podnijeti žalbu Apelacionom odjelu Suda BiH, posredstvom Centralne izborne komisije BiH, u roku od dva dana od objavljivanja. Zbog toga što rok ističe tokom neradnih dana, žalbe će se moći podnositi do ponedjeljka, 3. augusta, do ponoći.

CIKBiH je istovremeno odbio zahtjeve za upis u izvod iz Centralnog biračkog spiska za glasanje izvan BiH za 5.263 osobe sa statusom privremenog boravka u inostranstvu, jer nisu ispunili uslove propisane Izbornim zakonom BiH.

Također, odbijen je upis za 285 podnosilaca prijava sa statusom izbjeglog lica, jer ni oni nisu ispunili zakonske uslove za registraciju za glasanje izvan BiH.

Spiskovi odbijenih prijava bit će objavljeni danas na web stranici www.izbori.ba, u rubrici "Opći izbori 2026". Svi čije su prijave odbijene imaju pravo žalbe Apelacionom odjelu Suda BiH do 3. augusta u ponoć.

Žalbe se podnose putem Centralne izborne komisije BiH, faksom na broj 033/251-329, elektronskom poštom na adresu info@izbori.ba ili lično u sjedištu CIK-a BiH u Ulici Danijela Ozme 7 u Sarajevu.

>Policijski službenici stanice Zvornik su identifikovali i prekršajno sankcionisali D.S. sa područja tog grada nakon objavljenog snimka poslije dženaze u Potočarima na kojem se vidi splav na Zvorničkom jezeru s kojeg se čuju sramotni stihovi o Srebrenici.

>Osoba je sankcionisana prema članu 7. Zakona o javnom redu i miru Republike Srpske, odnosno "Svađa, vika, vriska i nepristojno ponašanje".

>Stihovi koji su se mogli čuti dok su se građani u kolonama vraćali iz Potočara su "Srebrenice, srcu si mi mila. Dabogda da se triput ponovila".

>Policijski službenici postupili su po saznanju do kojih su došli putem sredstava javnog informisanja koja se odnose na snimak objavljen na internet portalima u vezi sa događajem na području grada Zvornika tokom povratka kolone učesnika komemoracije iz Srebrenice, navodi se u saopćenju.

>"Policijska uprava Zvornik će i ubuduće postupati po svim prijavama i saznanjima u cilju zaštite javnog reda i mira i bezbjednosti svih građana, te apeluje na sve građane da poštuju zakonske propise i da se uzdrže od ponašanja kojim se narušava javni red i mir i uznemiravaju građani", naveli su.

Ko će biti novi visoki predstavnik, biće poznato do kraja mjeseca. Dok evropska komesarka za proširenje Marta Kos poziva Evropsku uniju da se ujedini oko kandidata, iz američkog State Departmenta upozoravaju da vrijeme ističe. Novi visoki predstavnik trebao bi pomoći domaćim vlastima da odblokiraju političke procese i vrate zemlju na evropski put.

Marta Kos smatra da budući visoki predstavnik treba pomoći domaćim vlastima u reformama koje bi njegovo prisustvo učinile nepotrebnim. No da bi u tome uspio, neophodno je jedinstvo Evropske unije, poručila je evropska komesarka za proširenje.

"Nadam se da će se Evropska unija ujediniti iza kandidata za poziciju visokog predstavnika koji će potom raditi u najboljem interesu Bosne i Hercegovine, ali i u najboljem interesu evropskog puta ove zemlje. Najnovije istraživanje pokazuje da 74% ljudi u Bosni želi ići evropskim putem. Tako da mi u Evropskoj uniji, ali i u Bosni i Hercegovini, lideri bi trebali slijediti ovu viziju ljudi Bosne i Hercegovine. Po mom mišljenju, visoki predstavnik bi trebao raditi na način – on ili ona – da ta pozicija vrlo brzo postane suvišna, kako bi Bosna i Hercegovina povratila potpuni suverenitet i mogla donositi odluke bez međunarodnog nadzora", rekla je evropska komesarka za proširenje Marta Kos.

Sa smanjenim nadležnostima slažu se i američki predstavnici, no čini se ne postepeno, kako se to zagovara u većini zemalja Evropske unije. To je bio jedan od razloga i zašto se članovi Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira nisu uspjeli usaglasiti o kandidatima za nasljednika Christiana Schmidta. U međuvremenu, iz američkog State Departmenta ponovno su upozorili da je kraj juna krajnji rok, a na pitanje da li i dalje insistiraju na italijanskom diplomati Antoniju Zanardi Landiju, nije direktno odgovoreno.

O konkretnom imenu Christian Schmidt nije želio govoriti, no na pitanje o njegovom mandatu za N1 nedavno je izjavio kako stvari stoje, niti će biti mirno, još manje smireno, s obzirom na to da su iz SNSD-a ranije najavili kako legitimitet novog izabranog zvaničnika neće biti priznat bez potvrde u Vijeću sigurnosti.

Članica Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović dodaje da se protivi mandatu koji će pretpostavljati neku vrstu monitoringa, a predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović je sličnog razmišljanja.

No, radi podsjećanja, Bosna i Hercegovina ove godine ne bi mogla održati izbore da nije bilo odluka visokog predstavnika, i to prije svega zbog blokada SNSD-a. Dva zakona i imenovanje pregovarača minimum je neophodan za dalji nastavak pregovora s Evropskom unijom, no dogovora nema, kao ni volje da se povuku novci iz fonda Plana rasta kroz reforme. No, zato ima opravdanja da je za sve kriv OHR, odnosno kako kažu u SNSD-u, sve su to nepotrebna kreditna sredstva.

U izvještaju Evropske komisije o Bosni i Hercegovini, koji je predstavljen ove sedmice, poručeno je da mora biti sprovedena buduća tranzicija ureda OHR-a, a politički lideri pozvani su da bez odlaganja provedu dugo očekivane reforme.

Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković kaže da je do nas, ali i do Evropske unije.

Novu šansu, barem kada je u pitanju evropski put, bosanskohercegovački političari imaće do polovine jula kada se očekuje hitna sjednica Doma naroda. Kako je najavio predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Dragan Čović, sjednica će imati samo dvije tačke dnevnog reda: Zakon o sudu i Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću (VSTV).

Do tada bi Bosna i Hercegovina trebala dobiti i novog visokog predstavnika, ali i pokazati da domaći političari mogu nešto uraditi i bez pomoći međunarodne zajednice.

Radiotelevizija Bosne i Hercegovine (BHRT) izgubila je dugogodišnji sudski spor protiv Radiotelevizije Republike Srpske (RTRS), nakon što je Viši privredni sud u Banjaluci donio pravosnažnu presudu kojom se državni emiter obavezuje na isplatu višemilionskog iznosa.

Odlukom drugostepenog suda žalba BHRT-a je odbačena u cijelosti, a precizan iznos od 17.763.933,61 KM mora se namiriti u roku od mjesec dana od momenta preuzimanja sudske odluke, koja datira od 12. maja 2026. godine.

Struktura ukupnog duga prema pravosnažnom rješenju Višeg privrednog suda podijeljena je na sljedeće stavke:

• 7,39 miliona KM – dugovanje nastalo po osnovu eksploatacije fiksnih radioveza;
• 7,39 miliona KM – zakonske zatezne kamate na ime pomenutog duga, koje su se tokom vremena izjednačile sa samom glavnicom;
• 2,01 milion KM – sredstva koja pripadaju entitetskom emiteru na osnovu raspodjele marketinške zarade;
• 844.030 KM – pripadajuće kamate na neraspoređeni profit od marketinga;
• 119.675 KM – iznos namijenjen pokrivanju troškova sudskog procesa.

Vrijedi podsjetiti da je isti sud u aprilu ove godine donio odluku u korist državne televizije, potvrdivši raniji stav Okružnog privrednog suda prema kojem RTRS ima obavezu da BHRT-u uplati 5,5 miliona KM zbog zadržavanja neraspoređenog novca od prikupljene RTV takse, prenosi RTRS.

Međutim, s obzirom na novi epilog i drastičnu razliku u finansijskim omjerima, ova presuda predstavlja ogroman udarac za BHRT i dodatno će ugroziti ionako nestabilnu i kritičnu ekonomsku situaciju u kojoj se Javni RTV servis Bosne i Hercegovine već godinama nalazi.

Nakon današnjeg potpunog prekida saobraćaja usljed urušavanja postojeće infrastrukture u Gradiški, Upravni odbor Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore Bosne i Hercegovine uputio je dopis nadležnim institucijama tražeći hitno i prioritetno poduzimanje svih neophodnih aktivnosti kako bi Granični prijelaz Gradiška bio stavljen u funkciju u najkraćem mogućem roku. Iz Komore upozoravaju da je riječ o jednom od najvažnijih cestovnih i logističkih pravaca u Bosni i Hercegovini, čiji zastoj direktno ugrožava izvoz, kontinuitet isporuka i ekonomsku stabilnost zemlje.

Komora upozorava na ozbiljne posljedice za izvoz

Iz Vanjskotrgovinske/Spoljnotrgovinske komore BiH podsjećaju da je značaj GP Gradiška posebno velik zbog činjenice da preko ovog prijelaza, osim ogromnih količina robe, prolazi i više od 90 posto svih proizvoda koji podliježu fitosanitarnoj kontroli.

“Podsjećamo na značaj GP Gradiška, preko kojega se, osim ogromnih količina svih roba, izvozi više od 90 % svih roba koje podliježu fitosanitarnoj kontroli”, navodi se u saopćenju.

Komora upozorava da svako otežavanje izvoza ne pogađa samo logistiku, nego ima direktne posljedice po poslovanje domaćih kompanija.

“Shodno tome, svako otežavanje izvoza ne utiče samo na logističku komponentu, već direktno prijeti kontinuitetu isporuka, ispunjenju ugovornih obaveza, narušavanju reputacije izvoznika na inostranim tržištima i, posljedično, gubicima u prihodima i tržišnom učešću”, istaknuto je.

Novi prijelaz postoji, ali još nije u funkciji

Iz Komore posebno problematičnim smatraju to što Bosna i Hercegovina već raspolaže novoizgrađenim mostom i novim graničnim prijelazom u Gradišci, ali on još nije pušten u funkciju.

“Posebno zabrinjava činjenica da Bosna i Hercegovina raspolaže novoizgrađenim mostom i novim graničnim prijelazom u Gradišci, čije stavljanje u funkciju još uvijek nije realizirano zbog administrativnih i proceduralnih prepreka, uprkos višegodišnjim ulaganjima i očiglednoj potrebi za njegovim korištenjem”, navodi Komora.

Dodaju da trenutna situacija samo dodatno potvrđuje da više nema prostora za institucionalna odgađanja i prebacivanje odgovornosti.

“Trenutna situacija dodatno potvrđuje da više nema prostora za institucionalna odgađanja i prebacivanje nadležnosti”, poručeno je.

Zahtjev za hitnu koordinaciju i odluke

Upravni odbor VTK/STK BiH zatražio je od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine da bez odlaganja koordiniraju hitne aktivnosti i donesu neophodne odluke kako bi novi Granični prijelaz Gradiška bio stavljen u funkciju što je prije moguće.

“Stoga zahtijevamo od nadležnih institucija Bosne i Hercegovine da bez odlaganja koordiniraju hitne aktivnosti i donesu neophodne odluke kako bi novi Granični prijelaz Gradiška bio stavljen u funkciju u najkraćem mogućem roku kao mjera od strateškog značaja za ekonomsku stabilnost i nesmetano odvijanje vanjskotrgovinskog prometa Bosne i Hercegovine”, saopćeno je.

Privreda traži hitnu i odlučnu reakciju

Iz Komore poručuju da zaštita privrede, očuvanje radnih mjesta i osiguranje nesmetanog protoka robe moraju biti apsolutni prioritet nadležnih institucija, posebno u okolnostima koje zahtijevaju hitnu reakciju.

“Uvjereni smo da zaštita privrede, očuvanje radnih mjesta i osiguranje nesmetanog protoka robe moraju biti prioritet svih nadležnih institucija, posebno u okolnostima koje zahtijevaju hitnu i odlučnu reakciju”, ističe se u saopćenju.

Zbog važnosti pravca preko Gradiške za vanjskotrgovinski promet Bosne i Hercegovine, zahtjev Komore dolazi u trenutku kada bi svako dalje odgađanje moglo proizvesti ozbiljne posljedice za domaće izvoznike i ukupni privredni sistem.