u/filius_bosnensis

Thread za komentare o utakmici. Sretno našim reprezentativcima!

Preuzeto sa TikTok profila FIFA-e.

Link: https://www.tiktok.com/@fifaworldcup/video/7655097935478426882

Freske je 1878. godine naslikao hadži Mustafa Faginović.

Nešto više o džamiji, freskama i autoru možete pročitati ovdje. Slike džamije i njene unutrašnjosti možete pogledati ovdje.

Volim te Bosno!

Thread za komentare o utakmici. Sretno našim reprezentativcima!

Prošla objava: Varijanta heraldičkog ljiljana na aversu i reversu velikog visećeg dvostranog pečata bosanskih kraljeva

Zašto "mogućeg"? Jer mu u dokumentu nije zapisano porijeklo (što je tada bio običaj), a moguće je da je pisar krivo čuo i zapisao jer mu je prezime zvučalo vrlo slično. U svakom slučaju, ako jeste porijeklom iz Bosne, radi se o vrlo zanimljivom pronalasku jer prvi put na latinskom jeziku vidimo pisani oblik deminutiva pojma "Bošnjak", a koji datira iz srednjovjekovlja. Tada su uglavnom bile zastupljene varijante slične drugom dijelu moga username-a. Također, spominje se u kontekstu svoje žene.

Izvor: Državni arhiv u Šibeniku, fond Bilježnici Šibenika.

Thread za komentare o utakmici. Sretno našim reprezentativcima!

Imaju još 2-3 sačuvane varijante koje su koristili bosanski kraljevi, a koje ću objaviti iduće sedmice.

Thread za komentare o utakmici. Sretno našim reprezentativcima!

Volim te Bosno!

Nešto više o križu:

>Na lokalitetu Crkvina kod sela Vrutci, na Ilidži kod Sarajeva, 1960. i 1961. godine izvedena su arheološka istraživanja prilikom kojih je istražena nekropola sa 80 stećaka i ostaci predromaničke crkve koja je spomenuta u povelji Bele IV, izdane u Glažu u Usori 20. 7. 1244. godine. U povelji se spominju biskupska imanja koja je potvrdio tadašnji bosanski ban Ninoslav.

>Stilska svojstva ostataka otkrivenog crkvenog namještaja, tj. konstatirana karakteristična pleterna ornamentika pokazuje karakteristike razvijene pleterne skulpture kojom dominira troprutasta traka. Ulomci križa, kao i kamene grede, sa zabata oltarne pregrade, ukrašeni su isprepletenim troprutnim trakama, kukama i perforiranim rebrom, što su ukrasni motivi za koje postoje precizno datirane analogije, posebno na prostoru Dalmacije. Zato se osnovano može pretpostaviti da se ulomci crkvenog namještaja, kao i crkva sama, trebaju datirati u drugu polovinu 9. ili prvu polovinu 10. stoljeća.

Slikano u Zemaljskom muzeju. Halalite za odsjaj jer je križ iza zaštitnog stakla.

Ovo je već postala neslužbena himna reprezentacije.

Evo šta o dijelovima freska veli pokojni dr. Pavao Anđelić u svojoj knjizi "Bobovac i Kraljeva Sutjeska":

>Čitava unutrašnjost kapele bila je oslikana: u iskopu je nađeno više od 2000 ulomaka maltera sa freskama, dok se na zidovima in situ očuvalo svega 5-6 m^(2) oslikane površine. Na žalost, ove očuvane freske su pretežno dijelovi jednobojne crvene draperije koja je opasivala donje dijelove svih zidova.

>Na mnogim ulomcima raspoznaju se dva sloja malterne podloge. Na donjem sloju tragovi boje su rijetki i jednolični: zapažani su samo potezi crvenom bojom, koji podsjećaju na slične crteže iz Jajca i Sutjeske (Odgovarajući ostaci zidnih slikarija nalaze se na sjevernom zidu crkve u Jajcu). Značajno je da je ovaj ton crvene boje upotrijebljen i za čitavu draperiju, kao i za likovnu kompoziciju sa desne strane ulaza u crkvu. Prema tome se može zaključiti da kompozicija desno od crkvenih vrata, čitava draperija i donji slojevi malterne podloge iz nekih dijelova crkve predstavljaju starije zidne slike u ovoj kapeli.

>Kao na zanimljiv detalj koji svjedoči o tehnici rada treba ukazati na pojedinačne tragove crteža izvedenih oštrim tvrdim predmetom.

>Izbor boja u ovom starijem sloju vrlo je siromašan: to je podloga u okeru i dvije nijanse crne (tamnosiva i tamnosmeđa) u slici. Draperija je bila ukrašena sa dva niza rozeta, izvedenih pomoću šablona, u tamnosmeđoj boji. Na dijelu likovne kompozicije desno od vrata raspoznaju se noge i rep neke figure (Lucifera?) u pokretu, te široki stup (možda stablo?), djelomično obavijen nekim svijetlim trakama. Vjerojatno je posrijedi predstava posljednjeg suda.

>U gornjem dijelu crkvenih zidova fond boja je iznenađujuće bogatiji; jedno sumarno prebrojavanje različitih boja i nijansi dalo je broj 25. Među dominantne boje spadaju razni tonovi i nijanse crvene, a zatim zlatne, tamnosive i tamnosmeđe. Rjeđe su žuta, zelena, plava, ljubičasta i dr.

>Od ikonografskih motiva mogu se zapaziti ljudske figure, vegetabilni motivi, samostalni ili uokvireni u trake; geometrijski motivi u trakama te predstave arhitekture.

>Tzv. arhitektonski motivi dolaze nekada samostalno - kao predstave nekih građevina ili njihovih dijelova, ali su češće upotrijebljeni za uokvirivanje ornamentalnih traka ili za razdiobu većih prostora na zidnim plohama; u ovom drugom slučaju oni zamjenjuju plastičke arhitektonske forme (simsove, rebra, stupiće i sl.). Može se zapaziti da je slikar pravi majstor u dočaravanju plasticiteta koji postiže finim mekanim sjenčanjem.

>Među vegetabilnim motivima ističe se traka sa rascvjetanom lozom i neke grančice s elipsoidnim lišćem, izvedene svjetlosivom bojom na tamnosivoj podlozi.

>Na ulomcima sa figuralnim predstavama odjeća je rijetko sačuvana ili ju je teško raspoznati; vrlo su upadljivi i česti dijelovi naboranih aureola izvedenih zlatnom bojom, što znači da se radi o svecima ili anđelima. Od inkarnata nađena je svega jedna cjelina, i to oštećena (lice nekog sveca), zatim nekoliko očiju, predstava čela sa valovitom kosom, vrhovi prstiju i sl. - I na ovim partijama se zapaža slikareva sklonost i vještina u sjenčanju.

SVG-ove sam učitao na Wikimediju Commons:

• Zastava bosanskog kralja Stefana Tvrtka (Sa grbom) 1.0
• Zastava bosanskog kralja Stefana Tvrtka (Sa grbom) 2.0
• Zastava bosanskog kralja Stefana Tvrtka 1.0
• Zastava bosanskog kralja Stefana Tvrtka 2.0

Sve su spremne za print.