u/FunctionalBosnia

Usvajanje Rezolucije 755, kojom je Vijeće sigurnosti preporučilo Generalnoj skupštini UN-a prijem Republike Bosne i Hercegovine u punopravno članstvo, nije bio tek formalni proces. Bila je to prva velika diplomatska pobjeda izvojevana u jeku bjesomučne srpsko-crnogorske agresije.

Upravo iz tog vapaja, 20. maja 1992. godine, na 3079. sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija, rođena je Rezolucija 755, dokument koji će postati neoborivi temelj međunarodnog subjektiviteta Bosne i Hercegovine u njenom najtežem času.

Prema svjedočenju tadašnjeg ambasadora pri UN-u Muhameda Sacirbeya, režim Slobodana Miloševića vodio je snažnu kampanju da se aplikacija blokira. Cilj je bio spriječiti priznanje države i pitanje Bosne i Hercegovine svesti na nivo pregovora s Radovanom Karadžićem i odmetnutim rukovodstvom na Palama, tretirajući zemlju kao spornu teritoriju, a ne kao suverenu državu.

Tokom vježbe izvedene su združene kopnene, zračne i pomorske operacije, bojeva gađanja, desantne aktivnosti, kao i upotreba savremenih bespilotnih sistema i sredstava protivzračne odbrane, s ciljem jačanja interoperabilnosti, zajedničkog djelovanja i razmjene iskustava između partnerskih i savezničkih zemalja.

Nekompletni posmrtni ostaci jedne žrtve proteklog genocida ekshumirani su danas na lokalitetu sela Moćevići, na području općine Srebrenica.

Prema informacijama kojima raspolaže Institut za nestale osobe Bosne i Hercegovine, pretpostavlja se da posmrtni ostaci pripadaju žrtvi bošnjačke nacionalnosti koja je na području Bratunca nestala 1992. godine.

Nakon ekshumacije, posmrtni ostaci su prebačeni u Komemorativni centar u Tuzli, gdje će uslijediti njihova kriminalističko-tehnička i sudsko-medicinska obrada radi identifikacije žrtve uz pomoć DNK metode.

Ekshumacija je izvršena pod nadzorom Tužilaštva Bosne i Hercegovine i prema naredbi Suda Bosne i Hercegovine, saopćio je Institut za nestale osobe u BiH.

Prosječna cijena prodatih novih stanova u Sarajevu nastavila je snažno rasti i u prvom tromjesečju 2026. godine. Prema najnovijim podacima, prosječna cijena kvadrata novog stana u Sarajevu iznosila je čak 4.226 KM.

Prema prethodnim podacima za posljednji kvartal prošle godine, prosječna cijena kvadrata u Sarajevu iznosila je 4.131 KM – što znači da je u međuvremenu zabilježen rast od gotovo 100 KM po kvadratnom metru, piše BiznisInfo.ba.

https://preview.redd.it/0twv6mxehi2h1.jpg?width=800&format=pjpg&auto=webp&s=cd4cf933b7095817487b99d0b2cdad6caa00372b

Proteklih dana Mostar je ponovo u epicentru političkih i društvenih zbivanja u Bosni i Hercegovini. Bošnjački vijećnici bojkotuju sjednice Gradskog vijeća, gradonačelnik Mario Kordić je već odavno gradonačelnik samo jednog dijela grada (zapadnog Mostara koji ima hrvatsku većinu), klubovi naroda se “gađaju” zahtjevima za inspekcijski nadzor vjerskih objekata koji, u najvećem broju slučajeva nemaju potrebne dozvole, a u međuvremenu mostarski urbanizam i katastar pokušava olovkom uraditi ono što nije moglo ni u ratu ni nakon njega.

Nakon što je izgradnja zgrade Hrvatskog narodnog kazališta ušla u poodmaklu fazu, na bazi sumnjive ili nepostojeće dokumentacije, bez urbanističko-tehničkih uslova, prelazeći gabarite čak i prvobitnog plana i famoznog “ortačkog ugovora o izgradnji” te pozivajući se na “fantomski” urbanistički plan dijela centralne zone tzv. Općine Mostar, na gotovo identičan način sada se oživljava projekat izgradnje zgrade velike katedrale, stotinjak metara iznad kazališta, također u dijelu centralne zone koja bi trebala biti prostor multikulturalnosti i integracije grada.

Nadležni gradski odjel, koji vodi Dragana Parmać, izdao je Rješenje naslovljeno na Mostarsko – Duvanjsku biskupiju kojim se izdaje odobrenje za legalizaciju započetih radova i nastavak izgradnje vjerskog objekta na k.č 1785/2, katastarska općina Mostar 2 (dio centralne zone) te je tim putem utvrđena i naknada odnosno renta koja je, kako saznaje mostarski portal, i uplaćena. 

Ove informacije su došle nakon što je predsjednik Kluba Bošnjaka u Gradskom vijeću Grada Mostara, Mirza Drežnjak zatražio inspekcijski nadzor dokumentacije koja prati izgradnju ovog objekta.

https://preview.redd.it/ndtqf56hhi2h1.jpg?width=696&format=pjpg&auto=webp&s=8c7a47d409c1d32ecb66346a1bc869c87f13d179

Svemu tome je prethodilo izdavanje urbanističke saglasnosti od istog Odjela za urbanizam, iako je za ovaj objekat Grad Mostar, dakle ista HDZ-ova vlast koja Mostarom vlada i danas – svojevremeno utvrdila da se gradi nelegalno i zatvorila gradilište. Duže od dvadeset godina u centru Mostara, odmah pored hotela ”Ero”, stoji rupa koja je popunjena temeljima katedrale ”Kristova Uskrsnuća”. Izgradnja katedrale je obustavljena, a u javnosti su kružile različite informacije o razlozima zaustavljanja gradnje.

Istina je da je razloga više. A jedan od njih je i taj da se katedrala počela graditi na zemlji jevrejske porodice Atijas. Naknadno je porodica Živković sudskim putem dobila pravo na isplatu 1.2 miliona KM plus pripadajuće kamate na taj iznos, dok je i Solomon Atijas pokrenuo spor za nadoknadu. Za nanošenje finansijske štete Gradu Mostaru niko nije snosio odgovornost. 

Sve je počelo u ratu kada je nekadašnja opština Mostar Jugozapad u ratnoj 1994. godini izvršila nelegalnu dodjelu tuđeg zemljišta Biskupskom ordinarijatu i pored opšte zabrane raspolaganja nacionalizovanim zemljištem. Katolička crkva, odnosno Biskupski ordinarijat je za sporno zemljište u centru grada  platio 167.000 njemačkih maraka.

Gradsko vijeće Grada Mostara je 30. decembra donijelo odluku o zabrani izgradnje u centralnoj zoni Grada Mostara do donošenja regulacionih planova. Nakon toga, Nezavisna komisija je utrdila negalnost izgradnje objekta i gradilište je zatvoreno rješenjem građevinske inspekcije Grada Mostara 2002. godine.

Mediji su se također bavili ovom temom a zanimljivo je da je prije petnaestak godina i izvor iz GO HDZ Mostar priznao da ne postoji planska dokumentacija za ovaj dio. 

Naime kako je 2009. godine objavio Dnevni list a 2020. godine prenio Bljesak.info: "Iz Gradskog odbora Hrvatske demokratske zajednice BiH Dnevni list doznaje da je za gradnju crkve Kristova Uskrsnuća 11. kolovoza 1994. tadašnje Općinsko vijeće Mostar izdalo urbanističku suglasnost, ali da to isto Općinsko vijeće nije donijelo regulacijski plan za navedeno područje, niti je zatražena građevinska dozvola u zakonskom roku od godinu dana.” 

Da li Mostar može preživjeti još jednu urbanističku trakavicu sa nacionalno-političkom pozadinom koja grad, odnosno njegovu centralnu zonu, pretvara u ekskluzivno područje jednog naroda, i da li će ipak neko odgovarati za zloupotrebe i falsifikovanje dokumenata, piše Mostar.live.

Mjesta i datumi pogibija, žrtve stradanja, užasnih zločina i genocida počinjenog u agresiji na našu zemlju pamte se i obilježavaju na dostojan i dostojanstven način. Međutim, evidentno je da herojske pobjede, slavne bitke i operacije Armije Republike Bosne i Hercegovine počinju padati u zaborav.

Stvarana u iznimno teškim uslovima brutalne agresije, u hodu organizirana i slabo naoružana Armija Republike Bosne i Hercegovine vremenom je izrastala u respektabilnu vojnu silu, te je postala sposobna odbraniti slobodne teritorije, a potom i odlučno oslobađati okupirane prostore Bosne i Hercegovine. Hiljade i hiljade znanih i neznanih heroja dali su neizmjeriv doprinos u odbrambeno-oslobodilačkom ratu. Ta veličanstvena epopeja ne smije biti prepuštena brisanju iz naše kolektivne memorije, jer ona predstavlja neiscrpno vrelo spoznaje i inspiracije za patriotizam novih naraštaja.

Film Oslobađanje Husara radili smo uz 25 godina od ovog herojskog podviga tešanjskih jedinica Armije Republike Bosne i Hercegovine - upravo radi otpora navedenom zaboravu, koji nije samo nepravedan nego je i opasan po našu budućnost.

( Husar - zloglasno uporište tkz. Vojske Republike Srpske iznad Tešnja, konačno je palo u ruke pripadnika Armije Republike Bosne i Hercegovine )

Ibro Zahirović i njegov YouTube Elektron TV pronašli NASERA ORIĆA na šumskom izletištu Buk kod Olova uz ples i veselje Bošnjaka ovog kraja. Pogledajte kako Naser Orić izgleda danas. 😎

Sjećanje na posljednje Bošnjačko selo kod Bratunca koje je palo pod srpsku kontrolu u maju 1992. godine. Bošnjaci Abdulića, odnosno Žanjeva, bili su opkoljeni sa svih strana, odbili su da se predaju, pružali su otpor, branili svoja ognjišta, 83. šehida su dali svoje živote za odbranu ovog sela. Neka je rahmet duši šehidima sela Abdulići / Žanjevo. Nikada neće biti zaboravljeni!

Pravila Ponašanja

Šta je zabranjeno na r/bosniaks_bosnjaci

⚜️ Bošnjakofobija

Dehumanizacija Bošnjaka na bazi njihovog Bošnjačkog nacionalnog identiteta je strogo zabranjena.

⚜️ Negiranje genocida

Negiranje historijskih genocida nad Bošnjacima u Bosni i Hercegovini i Sandžaku je strogo zabranjeno.

⚜️ Govor mržnje

Bez obzira na koga je usmjeren, govor mržnje je strogo zabranjen.

⚜️ Nasilno ponašanje

Nasilno ponašanje poput prijetnji i doxing je strogo zabranjeno.

Rules and code of conduct:

What content is prohibited?

⚜️ Bosniakophobia

Dehumanization of Bosniaks based on their Bosniak national identity is strictly prohibited.

⚜️ Genocide denial

Denial of historical genocides against Bosniaks in Bosnia and Herzegovina and Sandžak is strictly prohibited.

⚜️ Hate speech

No matter who it is aimed at, hate speech is strictly prohibited.

⚜️ Violent behaviour

Violent behavior such as threats and doxing is strictly prohibited

Šejla Redžović porijeklom iz Rožaja (Sandžak) na putu ka vrhu njemačke politike: Primjer za novu generaciju bošnjačke dijaspore!

Predsjednik Stranke pravde i pomirenja, ministar Usame Zukorlić održao je višesatni TikTok live koji je pratilo nekoliko hiljada ljudi iz Sandžaka, dijaspore i regiona, a mnogi ovaj nastup već nazivaju potpuno novim modelom političke komunikacije na ovim prostorima.

Dok većina političara i dalje bira konferencije, televizijske nastupe i unaprijed pripremljena saopštenja, Zukorlić je gotovo sat i po vremena proveo u direktnom razgovoru sa građanima — bez posrednika, bez unaprijed filtriranih pitanja i u formatu koji je bliži mlađim generacijama.

Tokom live uključenja komentari i pitanja stizali su velikom brzinom, a među gledaocima bilo je mnogo mladih, ali i građana iz dijaspore koji su se uključivali iz Njemačke, Austrije i drugih evropskih zemalja. “Jedini ministar koji ide na TikTok live”, “Ovako treba”, “Konačno neko ko priča direktno s narodom” — bili su samo neki od komentara koji su se mogli pročitati tokom prijenosa.

Pitanja su bila raznolika — od političkih i infrastrukturnih tema, preko izbornog zakonodavstva i odnosa među bošnjačkim strankama, pa do ličnih pitanja o porodici, svakodnevici i odnosu prema mladima. Građane je zanimalo šta je konkretno uradio kao ministar, kakvi su planovi za nove projekte u Sandžaku, da li će biti kandidat na narednim izborima, ali i kakav je njegov stav o saradnji sa državnim vrhom Srbije.

Posebnu pažnju izazvalo je to što je Zukorlić tokom livea uključivao pojedine gledaoce u direktan razgovor, što je dodatno pojačalo utisak otvorene i neposredne komunikacije. Takav pristup rijetko se viđa među političarima u regionu, posebno među državnim funkcionerima, koji uglavnom izbjegavaju duge i nefiltrirane razgovore uživo.

Live je pokazao i koliko društvene mreže mijenjaju političku scenu, posebno među mlađom populacijom koja informacije više ne prati dominantno putem televizije i tradicionalnih medija. Upravo zbog toga mnogi smatraju da Zukorlić ovakvim nastupima donosi drugačiji politički stil — moderniji, dostupniji i bliži običnim građanima.

Neka je rahmet duši pilotima Armije Republike Bosne i Hercegovine koji su dali svoje živote za odbranu Bošnjaka i naše jedne i jedine domovine Bosne i Hercegovine. Amin!

Halid Čengić Hadžija, jedna od značajnih ličnosti u organizaciji logistike Armije RBIH tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, preminuo je danas u 91. godini. Njegov sin Hasan Čengić (1957–2021), jedan od osuđenika u Sarajevskom procesu 1983. godine, također je bio istaknuta figura bošnjačkog političkog života tokom rata i u poslijeratnom periodu.