jedan je 'tlačen a drugi je tlačitelj.

Dana 1. jula 1944. godine, na Drugom zasjedanju Zemaljskog antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Bosne i Hercegovine (ZAVNOBiH) održanom u Sanskom Mostu, donesena je Deklaracija o pravima građana Bosne i Hercegovine.

U ratnim okolnostima Drugog svjetskog rata, ovaj dokument je definisao političke temelje buduće Bosne i Hercegovine kao ravnopravne federalne jedinice, naglašavajući ravnopravnost Srba, Muslimana i Hrvata, ali i građanska prava poput slobode savjesti i vjeroispovijesti, slobode štampe i udruživanja, ravnopravnosti žena i muškaraca, opšteg i jednakog biračkog prava te pravne zaštite građana.

Deklaracija predstavlja jedan od ključnih dokumenata ZAVNOBiH-a i dio procesa obnove bosanskohercegovačke državnosti tokom Narodnooslobodilačke borbe.

U komentaru se nalazi cijeli tekst Deklaracije.

>Slika vojnika 4. pješadijske brigade OS BiH koji na deponiji Uborak gase toksičnu vatru BEZ IKAKVE ZAŠTITNE OPREME, osim standardne uniforme, pokazuje ustvari koliko se mi brinemo za ljude koji su tu prvi i uskaču u pomoć svima (od neopremljenih vatrogasaca i vojnika, do potpuno zanemarenih spasilaca GSS, lista ljudi koje je ovaj sistem otpisao nije uopšte kratka). I sve to me podsjetilo na sudbinu heroja koji su gasili reaktor u Černobilu i čistili komade ozračenog betona, grafita sa krovne konstrukcije kako bi se mogla sanacija izvršiti. Baš kao i vatrogasci poslani na krov zapaljenog nuklearnog reaktora s neadekvatnom opremom, ovi momci i djevojke danas sopstvenim zdravljem plaćaju cijenu nečijeg sistemskog javašluka. Dok udišu kancerogene, crne dimove ekološke bombe nadomak Mostara, oni postaju heroji koje niko nije zaštitio. Historija se ne ponavlja jer nakon jednog ponavljanja, svaki sljedeći put je svjesno prepisivanje.

2025: Grad Mostar: Kreće sanacija deponija Uborak
2026: Sanacija /s

Izvor: FENA

Dok se politička klasa inati volji većine za zajedništvom i suživotom, mladi je artikuliraju na zdrave načine bez obzira na etnonacionalne matrice plasirane iz stranačkih centrala.
🇧🇦❤️🇭🇷
Izvor: Artinfo Kiseljak

Nakon što smo prije par dana secirali posljedice Lex specialis zakona, vrijeme je da teoriju pretočimo u institucionalni pritisak. Cilj je jednostavan: masovno građansko djelovanje usmjereno prvenstveno ka Instituciji ombudsmana za zaštitu potrošača u BiH i traženju zaštite naših potrošačkih prava, ako već ne mogu ljudska prava. Kada prime stotine, pravno utemeljenih žalbi građana, po zakonu moraju reagirati pokrenuti službeni ispitni postupak.

Zašto kolektivna akcija i šta je svrha?

Budući da je zakon usvojen po hitnom postupku bez ijedne javne rasprave, kolektivna žalba potrošača je jedini preostali pravni mehanizam da natjeramo sistem na uzmak. Ovim korakom aktiviramo direktan pritisak na domaće i međunarodne aktere jer žalbu paralelno šaljemo na znanje regulatoru (FERK), Konkurencijskom vijeću i Delegaciji EU. Kada međunarodne institucije vide jasan otpor građana, aktivira se klauzula o ugrožavanju 950 miliona eura iz EU Plana rasta, o čemu je Delegacija EU već izdala zvanično i oštro upozorenje domaćim vlastima.

Masovnim slanjem direktno rušimo tajnost procesa dogovorenog iza zatvorenih vrata i uvođenje apsolutnog privatnog monopola nad energetskom infrastrukturom. Ustavno upitnim izmjenama zakona potpuno je eliminisan državni BH-Gas (problemi oko tog preduzeća i nedostatka državnog zakona je drugi set rukava), a ekskluzivna prava na projekat vrijedan 1,5 milijardi eura predata su privatnoj firmi AAFS d.o.o. koja je u stopostotnom vlasništvu anonimnog LLC-a iz Vajominga. Ugovor nas zaključava na 30 godina (do 2056. godine) bez obaveznog regulatornog nadzora nad tarifama od strane FERK-a. Ombudsman ima zakonska ovlaštenja da zahtijeva uvid u ove tajne ugovore i pokrene postupak zbog kršenja članova 11, 34, 35, i 38 Zakona o zaštiti potrošača BiH. Naša je dužnost da ih natjeramo da ta ovlaštenja i iskoriste.

Kako dati svoj doprinos:

1. Preuzmite anonimizirani šablon: LINK ZA DOWNLOAD (PDF)
2. Upišite svoje podatke: Popunite samo osnovna polja na prvoj stranici, unesite "X" gdje je potrebno i potpišite se na dnu.
3. Pošaljite e-mail: Kopirajte adrese ispod, zakačite dokument i kliknite "Pošalji".

PRIMALAC (TO): ozp@ozp.gov.ba

NA ZNANJE (CC): kontakt@ferk.ba,kontakt@bihkonk.gov.ba, Habiba.Zukic@parlamentfbih.gov.ba, delegation-bih@eeas.europa.eu

Predmet: Žalba na povredu potrošačkih prava - Zakon o gasovodu „Južna plinska interkonekcija BiH i RH“

Poštovani,

U prilogu ovog e-maila dostavljam formalnu Žalbu protiv Vlade i Parlamenta FBiH, te privatnog operatora AAFS Infrastructure and Energy d.o.o. Sarajevo, zbog sistemskog kršenja ekonomskih prava potrošača i uspostavljanja neregulisane monopolističke pozicije u sektoru prirodnog gasa.

Kao krajnji korisnik ekonomskih usluga od općeg interesa (shodno članu 33. Zakona o zaštiti potrošača BiH), zahtijevam od Institucije ombudsmena hitno pokretanje ispitnog postupka na osnovu člana 101. stav 1. ZZP BiH, te izdavanje obavezujućih preporuka nadležnim organima vlasti.

Ova žalba se paralelno dostavlja na znanje i postupanje relevantnim domaćim i međunarodnim institucijama navedenim u polju CC.

S poštovanjem,
[Vaše Ime i Prezime]

Pozdrav r/bih,

Ranije sam ovdje objavljivao analize o pozadini AAFS-a, grupe desničarskih lobista iz SAD-a i njihovim mutnim vezama sa Dodikom, izraelskim kapitalom i fantomskim firmama iz Wyominga. Neki su sumnjali da je to samo teorija, ali sada imamo crno na bijelo.

Šta se dešava:

U aprilu 2026. godine, dok su nas medijski bombardovali fingiranim krizama i pričama o Izbornom zakonu, i vlast i opozicija (osim zastupnika SBiH i HDZ 1990) su složno, po hitnom postupku, izglasali Lex specialis o Južnoj interkonekciji, koji je 15. aprila dobio i odobrenje Doma naroda, bez ikakvih opstrukcija.

• Državni BH-Gas je potpuno izbačen iz projekta. Naređeno im je da predaju svu dokumentaciju u roku od 15 dana.
• Privatnom AAFS-u je poklonjen uvozni energetski monopol na 30 godina (do 2056. godine) dok je Amir Gross Kabiri dobio licencu za uvoz američkog plina u BiH na 20 godina.
• Sve je urađeno BEZ TENDERA i BEZ JAVNE RASPRAVE.
• Zakon direktno krši EU direktive. Zbog ovoga rizikujemo momentalnu suspenziju 950 miliona eura iz EU Growth Plana (EU ambasador Soreca je već poslao zvanično pismo upozorenja 13. aprila).

Pošto znam da dugi tekstovi i pravne analize često odbijaju ljude, spakovao sam najbitnije informacije i objašnjenja zašto se sada zapravo vodi bitka za OHR u 6 slajdova.

Kako srušiti zakon? (Pravni mehanizam)

Obični građani, udruženja ili nevladine organizacije nemaju direktno pravno stajalište (standing) da podnesu zahtjev za ocjenu ustavnosti. To znači da sami ne možemo poslati zakon na sud. Međutim, imamo pravo i obavezu da pritisnemo ovlaštene predlagače koji to po zakonu moraju uraditi.

Napad na ovaj sramni zakon mora se voditi na dva pravna fronta:

Državni nivo: Apelacija pred Ustavnim sudom BiH

• Pravni osnov: Zakon krši Ustav BiH jer vrši neustavnu dodjelu državne imovine (infrastrukture) bez državnog okvira, krši principe otvorenog i slobodnog tržišta, te suspenduje obaveze iz međunarodnih ugovora (Energetska povelja/EnCT) koje su dio ustavnog poretka.
• Ko može pokrenuti postupak odmah (dovoljan je samo JEDAN potpis):
  1. Članovi Predsjedništva BiH (Denis Bećirović ili Željko Komšić).
  2. Predsjedavajući ili zamjenici predsjedavajućeg bilo kojeg doma Parlamentarne skupštine BiH.
• Ko može pokrenuti postupak sa skupljanjem potpisa:
  1. 1/4 zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH (potrebno je skupiti tačno 25 potpisa od ukupno 98 zastupnika).
  2. 1/4 delegata u Domu naroda Parlamenta FBiH (potrebno je skupiti tačno 20 potpisa od ukupno 80 delegata).

Entitetski nivo: Apelacija pred Ustavnim sudom FBiH

• Pravni osnov: Zakon direktno krši Ustav FBiH jer suspenduje opće zakone o koncesijama i javnim nabavkama radi uvođenja privatnog monopola bez tenderskog takmičenja, narušava pravo na zdravu okolinu i pravo građana na ravnopravan pristup javnim dobrima.
• Ko može pokrenuti postupak odmah (dovoljan je samo JEDAN potpis):
  1. Predsjednik Federacije BiH (Lidija Bradara) ili potpredsjednici FBiH (Refik Lendo, Igor Stojanović).
  2. Kantonalni premijeri (premijeri kantona kroz koje prolazi gasovod ili čiji su javni resursi ugroženi — npr. Tuzlanski kanton, Kanton Sarajevo, Srednjobosanski, Hercegovačko-neretvanski ili Zapadnohercegovački kanton).
  3. Federalni ombudsmeni (na osnovu ugrožavanja ekonomskih i socijalnih prava građana i potrošača).
• Ko može pokrenuti postupak sa skupljanjem potpisa:
  1. 1/3 poslanika u Zastupničkom domu FBiH (potrebno je skupiti 33 potpisa).
  2. 1/3 delegata u Domu naroda FBiH (potrebno je skupiti 27 potpisa).

Naš pritisak mora biti precizan. Stranke koje su glasale za ovo (SDA, SDP, HDZ, NiP, Naša stranka, DF, NES) moraju shvatiti da znamo tačne brojeve i imena. Ako opozicija (SDA, DF, NES) tvrdi da je "patriotska", neka njihovi zastupnici odmah stave svojih 25 potpisa za državni ili 33 potpisa za federalni sud! Ako stranke "trojke" (SDP, NiP, NS) tvrde da vode zemlju u EU, neka njihovi članovi Predsjedništva (Bećirović) ili potpredsjednici FBiH (Stojanović) pokrenu apelaciju jednim jedinim potpisom!

ŠTA MI KAO GRAĐANI MOŽEMO URADITI ODMAH? (Konkretna uputstva)

Političari reaguju isključivo na masovni i direktni pritisak koji im ometa svakodnevni rad i prijeti rejtingu. Evo tri konkretna koraka kako da im usijamo telefone, inboxe i društvene mreže:

1. MAILOVI

Inboxi parlamentarnih klubova i centralne pisarnice moraju biti zatrpani. Šaljite mailove na ove adrese:

• Centralna pisarnica Parlamenta FBiH: pisarnicapfbih@parlamentfbih.gov.ba
• Predsjedavajući Zastupničkog doma (Kabinet): kabinet.predsjedavajuceg@parlamentfbih.gov.ba

Formati mailova pojedinačnih zastupnika: Svi zastupnici imaju zvanične mailove u formatu: ime.prezime@parlamentfbih.gov.ba (Primjeri: damir.masic@parlamentfbih.gov.ba, lana.prlic@parlamentfbih.gov.ba, jasmina.biscevic-tokic@parlamentfbih.gov.ba, azra.okic@parlamentfbih.gov.ba*...)*

ŠABLON ZA EMAIL:

Predmet: Zahtjev za upućivanje apelacije Ustavnom sudu (BiH / FBiH) za Lex Specialis o Južnoj interkonekciji

Poštovani,

Kao građanin/građanka Bosne i Hercegovine, zahtijevam od Vas da hitno i bez odlaganja iskoristite svoj ustavni mandat i pokrenete/potpišete zahtjev za ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o gasovodu „Južna interkonekcija" usvojenih u aprilu 2026. godine.

Ovaj zakon predstavlja prenos javnog dobra na privatno lice bez tendera, grubo krši EU energetsko pravo (Third Energy Package, članove 9, 10 i 11), te direktno ugrožava 950 miliona eura iz EU Growth Plan fondova za građane BiH.

Od Vas kao izabranog zvaničnika tražim pismeno očitovanje: Da li ćete pokrenuti ili potpisati apelaciju Ustavnom sudu BiH (za šta je potrebno 25 potpisa u Zastupničkom domu ili 20 u Domu naroda) ili Ustavnom sudu FBiH (za šta je potrebno 33 potpisa u Zastupničkom domu ili 27 u Domu naroda) kako biste zaštitili energetski suverenitet BiH, ili ćete ostati na strani privatnog uvoznog monopola? Vaš potpis na apelaciji će biti jedino mjerilo Vašeg rada na narednim izborima.

S poštovanjem,

[Vaše Ime i Prezime]

2. POZIVI NA TELEFONE

Pozovite sekretarijate, kabinete i klubove stranaka u Parlamentu FBiH. Pitajte ih direktno: "Zašto još uvijek niste skupili 25 potpisa za apelaciju Ustavnom sudu za Južnu interkonekciju?"

3. JAVNE PROZIVKE NA MREŽAMA

Idite na njihove zvanične Facebook i Instagram stranice (SDA, SDP, NiP, Naša stranka, DF, HDZ) i na profile najglasnijih zastupnika.

• Zalijepite im u komentare slike iz ove objave.
• Koristite hashtag: #ZaustavimoLexSpecialis
• Pišite im javno na Twitteru/X-u. Zahtijevajte od Denisa Bećirovića i Željka Komšića da kao članovi Predsjedništva odmah upute apelaciju Ustavnom sudu. Oni to mogu uraditi jednim potpisom, bez ikakvih parlamentarnih procedura!

4. ŠIRITE ISTINU, SVI SU ODGOVORNI.

• Skinite slike iz objave. Šaljite ih u Viber/WhatsApp grupe prijateljima, kolegama i porodici.
• Pošaljite slike i link ove objave novinarima i lokalnim medijima. Mnogi portali ne smiju pisati o ovome zbog pritisaka oglašivača i stranaka, ali ako tema eksplodira na mrežama, moraće je prenijeti.

Ovo nije obično politiziranje već trajno otimanje strateške infrastrukture na 30 godina. Ako im ovo prođe u tišini, zaboravite na energetsku nezavisnost i stabilne cijene struje i plina. Jednom kada se ugovorno zakače na naš sistem, kroz međunarodne arbitraže ih se više nikada nećemo riješiti.

Spasimo energetski suverenitet BiH!

#ZaustavimoLexSpecialis

48-godišnji Britanac Graham Bamford stajao je ispred zgrade Parlamenta u Londonu tog 29. aprila dok su zastupnici diskutirali o vojnoj intervenciji u bivšoj Jugoslaviji. Bio je obiteljski čovjek, otac kćeri, osoba bez političkih ambicija ili vojnih činova. No, tog je dana Graham donio odluku koja i danas, trideset i tri godine kasnije, izaziva duboku nelagodu.

Svega dvije sedmice ranije, svijet su obišle slike iz Ahmića - spaljene kuće i tijela više od stotinu civila. Dok je većina svjetske javnosti te slike promatrala kao užasnu ali daleku vijest, Graham je u svakoj dječjoj žrtvi prepoznao lice vlastite kćeri. Za njega to više nije bio rat u Bosni; to je bio slom ljudskosti koji mu više nije dopuštao da mirno spava.

U svojoj posljednjoj poruci bio je jasan: bosanska djeca čekaju da političari urade ono što već znaju da moraju - da ih zaštite.

Njegov čin nije zaustavio rat, niti je promijenio smjer svjetske politike. Ali je ogolio istinu koju Bosna i Hercegovina nosi kao trajni ožiljak: da je svijet gledao, da je svijet znao, i da je svijet izabrao da ne djeluje.

Zato Grahamovo ime živi ovdje, u zemlji koju nije poznavao, više nego u onoj u kojoj je rođen. Ne pamtimo ga kao heroja u klasičnom stripovskom smislu, već kao dokaz da savjest može biti teža od samog života. Počivaj u vječnom miru Grahame.

🕊️🕯️❤️‍🩹

Danas ne treba puno riječi. Treba nam samo tišina u kojoj odzvanja njegovo pitanje:

Šta zapravo znači gledati - i ne uraditi ništa?

Izvođač: Ante "Toni" Janković (prvi pjevač grupe Divlje jagode)

Izvor: Snimak iz otvorenog programa TVSA (TV BiH), 2. maja 1992.

Nedavno smo ponovo svjedočili povampirenim idejama o teritorijalnoj prekompoziciji Bosne i Hercegovine. Na dvodnevnom skupu "TradFest" u Zagrebu, uz podršku raznih ultrakonzervativnih udruženja, prezentirana je karta BiH s ucrtanim "trećim entitetom" (jasno naznačenim kao "Republika bosanskih Hrvata"), dok se na panelima raspravljalo o našoj domovini kao "neuspjeloj državi". Ovakvi potezi i uplitanja iz susjedstva direktno ignoriraju historijske lekcije i stvarni doprinos bosanskih Hrvata u očuvanju cjelovitosti države.

26.06.1992. u Travniku je održan sastanak na kojem su, uz Borisa Matišića kao predsjednika travničkog Izvršnog odbora i Kriznog štaba, učestvovali Franjo Boras, Dario Kordić, Martin Udovčić, Pero Skopljak, Ante Valenta, Fuad Kaknjo, Izet Tamburić, Pero Križanac i drugi. Teza je bila da se Travnik mora "urediti" prema principima HZHB, što je podrazumijevalo marginalizaciju legalnih civilnih vlasti u korist kriznih štabova lojalnih Grudama

Dok su se u dvorani osjećali pritisci iz Gruda i dok su se gurali planovi o razbijanju države, Matišić je izabrao put ljudskosti i patriotizma. Njegov istup protiv onih koji su zagovarali podjele i sukob je bio akt jasnog odbijanja da postane saučesnik u izdaji domovine i sugrađana. Njegove riječi, zabilježene u knjizi Krvavi siječanj, ostaju najsnažnije svjedočanstvo o vremenu kada je pojedinac morao imati više hrabrosti nego cijeli sistemi da bi odbranio ideju zajedničkog života.

"Prije svega mislim da se sa braćom muslimanima trebamo DOGOVARATI. Dogovor, a ne nagovor. Ako me shvaćate, a ja mislim da smo ovdje svi pametni i inteligentni, dakle, DOGOVOR, a ne NAGOVOR.

Ja, dopustite, nikad ne bih dozvolio da mene neko nagovara na ono što ja neću. Svako ima ponos. Ja ne volim ponavljati više puta, a morat ću ovo ponoviti i ispričavam se ovdje prisutnim ljudima koji će reći da dva, tri puta iste stvari ponavljam.

Mi moramo uočiti što stoji na putu našeg zajedništva, a za ovo vrijeme, pažljivo prateći ove događaje, ja sam uočio dvije stvari; dijeli nas Sarajevo i Grude, dijele nas naredbe Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine i dijele nas naredbe Hrvatske zajednice Herceg-Bosne, iz Gruda. I jedna i druga, da se tako izrazim, opcija vodi u krvoproliće, vodi u rat.

Gospodo, ja nisam za to. Ja nisam za krvoproliće, a nadam se da nije niko od nas. I jedna i druga opcija nije primjenjiva na području ove Srednje Bosne, da taj termin upotrijebim, nije primjenjiva. Sviđalo se to nekom ili ne, sviđalo se Mati Bobanu ili sviđalo se Aliji Izetbegoviću, nije primjenjiva. Ne može Mate Boban, iako je inteligentan čovjeki nije takav ekstremist kao što ga ocjenjuju i ima i povijest; ne može Mate Boban znati bolje od mene situaciju koja je ovdje u Travniku i na ovoj regiji. Ne može.

Drugo je razmišljati u Grudama gdje je 99% Hrvata, a drugo je ovdje, u Travniku. Meni ne može niko narediti, ne može me niko nagovoriti da ja idem u sukob sa muslimanima. Ja ću radije skinuti ovo (misleći na uniformu), ostavit ću pušku i udaljit se od ovoga. Ja neću tako nešto poslušati.

Ista je naredba stigla iz Gruda i za Busovaču i za Vitez i za Novi Travnik i za sve općine Hrvatske zajednice Herceg Bosna, ista naredba. Gospodo, ja nisam mogao to da prihvatim i neću! Ljutio se neko ili ne. Ja ću snositi odgovornost, možda, za ovo što ću predložiti. Možda neću smjeti otić ponovo u Grude kod Mate Bobana. Neće me tako primati kao što me je do sada primio, ali bože moj, valjda će se shvatiti neke stvari. Valjda će se shvatiti realiteti. Ja sam prošli put, evo nek potvrdi gospodin Šantić, prošli put smo zajedno bili kod Bobana i gospodin Šantić je rekao; put Travnik, odnosno travnička regionalna zajednica „Srednja Bosna“ je dvosmjeran, a Mate Boban ovdje nikad nije bio, ne zna situaciju ovdje, a mi je znamo. Ovdje koji sjedimo.

Ako dođe do sukoba između Hrvata i muslimana, gospodo, to je građanski rat u Republici Bosni i Hercegovini, etnički, etnički rat. Onda Srbija i Crna Gora više nisu agresori, onda peru ruke od svega ovoga, onda nema izolacije, onda je to nešto drugo, a upravo oni bacaju kartu na to. Zašto se Travnik ne napada? Pet, šest granata je palo, pa lakše je izazvati sukob između Hrvata i muslimana i gore smijati se i večerati i doručkovati, kao što to četnici gore rade. Ja uvijek u diskusijama upotrebljavam „četnik“, nemojmo izjednačavati, svi Srbi nisu četnici. Ima i poštenih, lojalnih građana i njima, tim lojalnim Srbima, izuzetno je teško, najteže.

Moj prijedlog razrješenja ove situacije, ne prejudiciram da je to rješenje ove situacije, nego možda prvi korak, ne može se odjedanput prevazići, ali prvi korak, moramo nešto uraditi. Na niz prethodnih sastanaka diskutanti opisuju ovu situaciju TO, HVO, blokada lijevo, blokada desno, ali moramo tražiti način kako da to prevaziđemo..."

Zbog svog neupitnog stava da se "može i mora zajedno", Matišić je platio ogromnu ličnu i političku cijenu - bivajući kažnjen (teško mučenje od strane SIS HVO), marginaliziran i ostavljen od onih koji su preferirali ratni plijen umjesto suživota.

Historija nas uči jasnoj lekciji: heroji i patriote iz redova bh. Hrvata ne dolaze s uvezenim kartama niti oživljenim fašističkim idejama o podjeli zemlje kroz recidive historijskih sporazuma o prekrajanju granica. Oni dolaze s građanskom hrabrošću da se, u najtežim trenucima, suprotstave ekstremima unutar vlastitog nacionalnog korpusa radi očuvanja Bosne i Hercegovine te općeg dobra svih njenih građana.