















Мени је овај дефинитивно најкомплетнији, омиљени екс ју филм од дјетињства. Након њега иде Сабирни центар али њега сам гледала скоро па ми је ипак ДЗВ дражи и више пута сам за погледала. Глума свих актера је одлична али наравно Давор Дујмовић је протагониста и највише се о његовој улози говорило. Да није тако млад умро, Бога питај гдје би данас био. Мислим да не претерујем кад кажем да је глумац свјетске класе. Сценарио, музика (мени је најдража нумера из филма "Талијанска" али сцена на ријеци је ову верзију пјесме "Едерлези" учинила легендарном), ефекти, црни хумор... Ма савршен филм!
Сматра се да је "вампир" једина ријеч српског поријекла која се нашла у ријечнику енглеског језика.
Slučajno sam naleteo na ovu knjižicu preturajući po starim stvarima, prosto bi bila šteta ne podeliti je sa drugima. Urnebesno.
Publika FEST-a imaće priliku premijerno da pogleda delo ovog velikog
umetnika u Plavoj dvorani Sava centra.
Ostvarenje "Zlatni rez 42 (Djeca Kozare)" u produkciji TS Media, po
scenariju Arsena Diklića i Lordana Zafranovića iz 1986, opisuje
stradanje dece u logoru Jasenovac 1942. godine.
Usred raspada Jugoslavije 1941. godine, pod pokroviteljstvom nacističke
Nemačke, hrvatski nacistički režim osniva Nezavisnu Državu Hrvatsku u
kojoj osniva Jasenovac - logor smrti, mesto u kojem muškarci, žene i
deca bivaju ubijani licem u lice sa svojim dželatima. Kroz isprepletene
perspektive žrtava i počinilaca, reditelj Lordan Zafranović istražuje
anatomiju zla. Srbi, Jevreji, Romi i hrvatski antifašisti stradaju od
ruku osmorice ustaških ubica. Jedan od njih nakratko se pobuni, ali i
sam postaje žrtva zla kojem služi.
Kako bi se što verodostojnije prikazali događaji iz leta 1942. godine,
za potrebe ovog filma izgrađena je kompleksna scenografija na više
lokaciji u Srbiji. Scenografiju je osmislio Milenko Jeremić, legenda
domaće scenografije, koji je sa Zafranovićem već sarađivao na filmu
„Okupacija u 26 slika“. Autorsku i glumačku ekipu, predvođenu
Zafranovićem, čini više od 100 glumaca i preko 60 profesionalaca iz
celog regiona.
Zafranović je dobitnik nagrade “Beogradski pobednik” 51. FEST-a za
izuzetan doprinos filmskoj umetnosti. Preuzimajući "Beogradskog
pobednika" reditelj Zafranović je tada naglasio: “Ovaj festival je jedna
velika svečanost filma i zato je naša odgovornost kao stvaralaca
ogromna, zato pravimo filmove, za vas koji ste naša publika i niste
nikad prestali biti. Zato je ova nagrada draga i nadam se da nije
poslednja”, rekao je tada Zafranović dodavši da se nada da će se na
FEST vratiti sa novim filmom, što će se sada i desiti.
Lordan Zafranović (1944) je jedan od najznačajnijih reditelja sa ovih
prostora koji je nedavno obeležio 60 godina karijere. Proveo je prve
godine života sa majkom i starijim bratom u izbeglištvu, u El Šatu na
Sinaju. Diplomirao je filmsku režiju na FAMU u Pragu 1971. godine, u
klasi Elmara Klosa. Njegov najpoznatiji igrani film, „Okupacija u 26
slika“, prikazan je u takmičarskom programu Kanskog filmskog festivala
1979. godine. Smatra se jednim od najvećih majstora jugoslovenskog
filma. Čitav svoj život posvetio je istraživanju sveta filmske umetnosti
i do sada je snimio ukupno oko 80 filmova.
Eksprerimentišem s pravljenjem kalupa za sapune i sveće- osnovni modeli su pravljeni u različitim tehnikama (glina, drvo, 3d štampa) inspirisani postavkom narodnog muzeja (lepenski vir, neolit, duborez 15. Vek)
Kulturne i istorijske znamenitosti u naselju Bogutovac
Bogutovac je naselje u blizini našeg grada koje ima jako dugu istoriju. Iako je veoma staro kao i ostala naselja, od obližnjeg sela Lopatnica se odvaja 1831. godine. Obnove naselja počinju tek 1950-ih, to je takođe period kada se naselje razvija i razvija se i lečilište Bogutovačka Banja.
U naselju se nalazi veliki broj istorijskih znamenitosti, a i lečilište Bogutovačka Banja koje je nastalo 1835. godine nakon ispitivanja lekovite vode od strane vlade Kneževine Srbije. Prvi objekti su podignuti par decenija kasnije, a 1930-ih podignuto je Banjsko kupatilo.
-----
Osnovna škola „Đura Jakšić”
U samom centru sela nalazi se Osnovna škola u Bogutovcu koja nosi ime Đure Jakšića, funkcioniše kao izdvojeno odeljenje škole u Konarevu. Nalazi se na mestu na kom se nekada nalazila zgrada Zadružnog doma, kasnije škola u Bogutovcu, koja je uništena tokom NATO bombardovanja 1999. godine, nakon kojeg je nova škola napravljena na istom mestu.
Na ulazu u školu, nalazi se spomen-ploča iz 1953. godine na kojoj se nalaze imena 24 meštana Bogutovca palih u Narodnooslobodilačkoj borbi i žrtve fašizma.
Spomenik-kosturnica
U dvorištu Osnovne škole u centru sela, nalazi se spomen-kosturnica palih ratnika Prvog svetskog rata i boraca Narodnooslobodilačkog rata sa spomen-pločom.
Nalazi se na mestu gde se pre toga nalazila originalan spomen-kosturnica koju su podigli građani Bogutovca 1955. godine. Stara kosturnica je bila jednostavne kamene konstrukcije, ploča na četvrtastom postolju okružena betonskom ogradom.
Novu kosturnicu čine dva spomenika na zemlji, oba na sebi imaju po spomen-ploču i nešto nalik grbu. Originalna kosturnica je najverovatnije uništena tokom zemljotresa 1987. godine ili NATO bombardovanja 1999. godine, zajedno sa zgradom Zadružnog doma ispred kog se nalazila.
Hotel „Mineral”
U centru Bogutovačke Banje malo dalje od centra sela, nalazi se Hotel „Mineral”, najveći hotel u lečilištu, podignut 1985. godine. Nažalost, decenijama je bio napušten nakon 1990-ih godina dok nije obnovljen pre par godina. Sada ponovo radi, a u okviru hotela radi i spa centar „Mineral”.
Kafana kod Mira
Jedna od najstarijih kafana u Srbiji, nalazi se u centru Bogutovca. Podignuta je 1826. godine, danas stara tačno 200 godina. Od 1948. do 1968. godine kafana je bila nacionalizovana i radila je u okviru Lečilišta Bogutovačka Banja, nakon čega je zatvorena zbog slabog rada. Dve godine kasnije, Miroslav Matović nastavlja porodični posao i po njemu danas kafana nosi ime.
Kafanu je osnovao Sima Matović, ugledni trgovac, i zgrada je izgrađena po uzoru na turske hanove, odnosno objekte za prenoćište. Od 1934. godine uz dozvolu Banovine, objekat radi i kao krčma.
Crkva Svetih Apostola Petra i Pavla
Crkva Svetih Apostola Petra i Pavla nalazi se malo van centra sela u Bogutovačkoj Banji. Izgradnja je počela 1938. godine po zamisli vladike žičkog Nikolaja Velimirovića, a završena je 1968. godine nakon 30 godina zbog raznih smetnji kao što je Drugi svetski rat i posleratna reforma.
Crkva je rađena po ugledu na crkve ohridskog regiona, gde je Nikolaj Velimirović proveo 16 godina u Ohridskoj episkopiji. Napravljena je potpuno od kamena, zbog čega je stradala tokom zemljotresa 1987. godine. Na zgradi crkve se nalazi spomen-ploča sa imenima dobrotvora koji su pomogli u podizanju crkve, a 2022. godine crkva je konačno potpuno obnovljena.
Ostale znamenitosti
U Bogutovcu se takođe nalaze i Železnička stanica Bogutovačka Banja, Rimski rudnik, Zapis krst...
-----
Na vrhu objave, fotografija Hotela „Mineral” iz 2024. - izvor - https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%94%D0%B0%D1%82%D0%BE%D1%82%D0%B5%D0%BA%D0%B0:Bogutova%C4%8Dka\_Banja\_01.jpg
Izvor teksta - lično sakupljanje informacija iz više izvora.
https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%91%D0%BE%D0%B3%D1%83%D1%82%D0%BE%D0%B2%D0%B0%D1%86#